Bugarska instalira 1,4 GW solarne energije 2025

Bugarska je prošle godine dodala 1.416 MW solarne energije, prema zvaničnim podacima objavljenim na ENTSO-E Transparency Platformi. Rezultat označava treću godinu zaredom da Bugarska koristi preko 1 GW solarne energije i podiže kumulativni kapacitet zemlje na 5.984 MW.

Desislava Mateva, menadžerica projekta u Udruženju za proizvodnju, skladištenje i trgovinu električnom energijom (APSTE) sa sjedištem u Sofiji (APSTE), rekla je za pv magazin da bugarskim solarnim tržištem trenutno dominiraju zemaljske-komunalne{2}} solarne elektrane, što odražava dostupnost zemljišta, snažnu razvojnu aktivnost i sve veći pristup finansiranju projekta.

Komunalna{0}}solarna energija je prošle godine činila oko 90% novih kapaciteta Bugarske. Mateva je rekla da je tržište vođeno snažnom komercijalnom konkurentnošću solarne energije, čineći projekte održivim bez direktnih subvencija, kao i aktivnom podrškom lokalnih i međunarodnih banaka i velikim nizom razvojnih projekata koji su u posljednjih 18 mjeseci dostigli fazu spremne-za{4}}izgradnju ili finansijsko zatvaranje.

Mateva je također napomenula da Bugarska doživljava val implementacije samostalnih baterijskih sistema za pohranu energije (BESS) i hibridizaciju postojećih i novih solarnih sredstava sa BESS-om, dok programeri žele da se izbore sa kanibalizacijom cijena i opadanjem stope solarnog hvatanja.

"Očekuje se da će ovi razvoji smanjiti volatilnost cijena, poboljšati fleksibilnost sistema i ublažiti{0}}pritisak cijena za proizvođače solarne energije," objasnila je ona. "Kao rezultat toga, očekivanja industrije ostaju pozitivna."

Među najvećim projektima koji su pušteni u rad u Bugarskoj prošle godine bila je prva faza hibridnog projekta Tenevo snage 315 MW/760 MWh, a druga faza je planirana za početak ove godine, i hibridni projekat Selanovci, solarno skladište snage 59,8 MW plus 107,3 ​​MWh u severozapadnom regionu Vraca. Bugarska je prošle godine pustila u rad jedan od najvećih samostalnih BESS objekata u EU, koji se nalazi u blizini solarnog parka od 107 MW.

Bugarsko tržište C&I solarne energije pokazuje stabilan zamah, posebno među projektima dizajniranim za sopstvenu{0}}potrošnju, dodala je Mateva, s rastućim troškovima električne energije koji podstiču kompanije da investiraju u solarnu energiju na licu mjesta, često u kombinaciji sa skladištem.

Nasuprot tome, stambeni solarni sektor Bugarske i dalje je nerazvijen u smislu kapaciteta. Mateva je rekla da interesovanje među domaćinstvima postoji, ali je tržišni segment ograničen regulatornom složenošću i ograničenim podsticajima.

Ona je dodala da će stambeni sektor imati koristi od potpune liberalizacije bugarskog tržišta električne energije, budući da su trenutno cijene električne energije u domaćinstvima i dalje regulirane, čineći otprilike 40% nacionalne potražnje za električnom energijom. "Potpuna liberalizacija bi stimulisala učešće-strane potražnje i otključala tržište solarne energije i skladišta za stanovanje," objasnila je ona.

Gledajući unaprijed, Mateva je predvidjela da je Bugarska na putu za rekordnu godinu u solarnoj implementaciji 2026. "Procjenjuje se da je 2,5 GW dodatnih solarnih projekata ili u izgradnji ili u poodmakloj fazi razvoja i očekuje se da će uskoro početi izgradnja", rekla je ona. "Ovaj naftovod sugerira da će većina ovog kapaciteta biti puštena u rad do kraja 2026. godine."

Bugarski gasovod za skladištenje izgleda jednako zdravo, a očekuje se da će 15 GWh biti pušteno u rad do polovine godine, uz podršku Nacionalnog plana za oporavak i otpornost zemlje.

Mateva je dodala da je najznačajnija promjena politike prošle godine naglo povećanje eko{0}}taksa i naknada za reciklažu solarnih panela i baterija. Ona je objasnila da su ove naknade trenutno pet do deset puta veće nego u uporedivim zemljama EU, što zauzvrat veštački naduvava troškove PV i BESS projekata.

"Ukoliko se ne riješi ovo pitanje rizikuje da postane glavno usko grlo za nabavku novih PV i BESS-a", rekla je Mateva za pv magazin. "Rješavanje ovoga će zahtijevati akciju Ministarstva ekologije kako bi se naknade za reciklažu uskladile sa stvarnim-svjetskim troškovima i normama EU, osiguravajući da snažan solarni zamah Bugarske ne bude potkopan regulatornim distorzijama koje se mogu izbjeći."

Bugarska je krajem prošle godine otvorila novi program grantova za mikro, mala, srednja i srednja{0}}preduzeća koja žele da uvedu fotonaponske sisteme i skladištenje, sa posebnim fokusom na one koji se nalaze u oblastima uglja u zemlji. Poziv se zatvara sljedećeg mjeseca.